Okrugli sto sa supervizorima iz Beograda - mart 2025.

Dana 27. 03. 2025 godine u prostorijama Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu održan je okrugli sto na temu Saradljivost staratelja sa Organom starateljstva kao aspekt podobnosti za vršenje uloge staratelja / Revizija starateljstva nad odraslim/starim licem.

Učesnici su bili : supervizori centara za socijalni rad  Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu – Odeljenja Mladenovac, Sopot, Stari grad, Surčin, Odeljenje za analitiku i Zemun iz koga je bio i organizator skupa. Ukupno je bilo 12 učesnika. Voditelji okruglog stola bili su savetnici RZSZ: Snežana Ronić i Mirjana Bjelić Filipović.

U okviru teme supervizijskog sastanka podsetili smo se da podobnost potencijalnog staratelja, kao i staratelja u okviru revizija procenjujemo na osnovu:

• ispunjenosti zakonskih uslova za vršenje uloge staratelja,
• na osnovu procene njegovog razumevanja svrhe starateljstva i dužnosti staratelja,
• na osnovu poznavanja specifičnosti samog potencijalnog štićenika, njegovih potreba, sposobnosti, nivoa funkcionisanja, odnosa prema njegovom lečenju, uključivanju u zajednicu, zaštiti imovine itd.,
• vrsti i stepenu motivaciji za starateljstvo,
• ličnih svojstava staratelja ( posvećenost, kapaciteti za upravljanje i raspolaganje imovinom, kapaciteti za podršku zdravlju i otklanjanju razloga za stavljanje pod starateljstvo, spremnost na saradnju sa Organom starateljstva i srodnicima štićenika)
• kvaliteta odnosa sa štićenikom i spremnosti na razvijanje odnosa kako između štićenika i staratelja tako i štićenika sa drugim bitnim osobama iz njegove prošlosti.

U odnosu na temu, zaključili smo da saradljivost staratelja sa Organom starateljstva svakako spada u osnovne osobine podobnog staratelja jer ukazuje na njegovo razumevanje uloge, funkcije i dužnosti staratelja, kao i podele odgovornosti sa Organom starateljstva, a predstavlja i preduslov za dobru procenu i uvid Organa starateljstva u funkcionisanja korisnika i adekvatnost zaštite koja mu je obezbeđena. U situaciji kada staratelj ne sarađuje optimalno sa Organom starateljstvom potrebno je najpre dobro proceniti  stepen njegove saradljivosti / nesaradljivosti, dobre osobine tog staratelja i rizike koji se prepoznaju vezano za njegovo ponašanje. Odluku o daljoj zaštiti korisnika uvek treba donositi iz ugla prednosti i  nedostataka svake opcije za konkretnog korisnika, što znači da procenu staratelja treba ukrstiti sa procenom najboljeg interesa korisnika i to kako kratkoročno tako i dugoročno. Kada je procena da je interes korisnika da ostane u otvorenoj zaštiti i pod starateljstvom aktuelnog staratelja, potrebno je nastojati unaprediti saradnju sa starateljom koristeći asertivne tehnike, „pobedi/pobedi“ pristup i druge tehnike kojima izražavamo razumevanje, prihvatanje i validiranje onoga što je dobro urađeno, ali istovremeno insitirajući na ulozi i ogdgovornostima Organa starateljstva i nastojeći da staratelj razume neophodnost saradničkog odnosa sa Organom starateljstva. U skladu sa mogućnostima dobro je proširivati krug saradnika u cilju podrške staratelju i odnosu staratelja i Organa starateljstva, pribavljati izveštaje od drugih institucija, organizovati konferencije slučaja. Istovremeno, to povećava i stepen kontrole  od strane Organa starateljstva i u skladu sa tim, po potrebi mogućnost blagovremenog intervenisanja.